Vijesti

Kad ćemo se voziti na struju?

            Svjedoci smo, doduše, sporog ali konzistentnog tržišnog prodora električnih automobila i postupne generacijske smjene između benzinaca i spomenutih automobila na struju. No, nedavne vijesti upućuju na neumitno usporenje toga trenda.

            Kupnja električnog automobila mnogima je atraktivna zbog jeftine, često i besplatne vožnje, odnosno besplatnog punjenja automobila strujom. Međutim tome se očito bliži kraj.

            Naime, od 24. siječnja Hrvatska elektroprivreda krenula je s naplatom punjenja električnih vozila na svojim ELEN punionicama. Za početak samo na onima na autocestama, dok se punjenje na ostalim lokacijama i dalje ne naplaćuje, poručuju iz HEP-a.

            Cijena za kilovat sat (kWh) u razdoblju više tarife na priključcima nazivne snage do 22,1 kW iznosi 2,70 kuna, a u razdobljima niže tarife 2,31 kuna. Punjenje na priključcima nazivne snage od 22,2 do 50 kW stoji 3,50 kuna, a na najjačim (ujedno i “najbržim”) priključcima, onima iznad 50 kW, gotovo pet kuna.

            Dozvoljeno trajanje punjenja na priključcima nazivne snage do 22,1 kW je 180 minuta, na priključcima nazivne snage od 22,2 do 50 kW 60 minuta, a na priključcima snage iznad 50 kW 45 minuta. Prekoračenje dozvoljenog trajanja punjenja na svim priključcima iznosi jednu kunu po minuti.

            Iz navedenoga se vidi kako vožnja električnim automobilom – barem ako koristite usluge punionica smještenih na autocestama – nije nimalo jeftina. Jednostavna računica pokazuje kako ćete za 100 km električne vožnje potrošiti između 46 i gotovo 100 kuna, ovisno o priključku na kojem punite svoje vozilo.

            Pri tome smo kalkulirali s punjenjem baterije sa 20 kWh struje, što je – uz poznate gubitke prilikom punjenja – bliže teoretskom minimumu koji će prosječan električni automobil potrošiti na 100 km, a i tada uz vrlo suzdržan tempo vožnje. Ako vozite normalnom autocestovnom brzinom ili brže, navedene iznose slobodno povećajte za 30 do 50 posto.

            Slijedi kako je cijena vožnje na struju ekvivalentna cijeni potrošnje benzina između 4 i 10 litara na 100 km. Okej, nema puno benzinskih automobila koji troše svega 4 l/100 km, ali je izbor onih koji troše 5 ili 6 litara doista velik – posebno ako se vozite nježno, onako kako biste električni automobil u svakom slučaju i vozili.

            Dakle, nakon uvođenja naplate punjenja električnih vozila na ELEN punionicama cijena njihovog kilometra praktički je izjednačena, ako ne i skuplja od cijene kilometra benzinskog, ili u boljem slučaju hibridnog automobila. Uz važnu prednost potonjih da ne iziskuju ni vrijeme ni novac za punjenje baterije. Naravno, neupitnom ostaje ekološka prihvatljivost e-automobila, ali bez državne potpore će to malo koga zanimati.

            Ova tranzicija dugoročno ne može biti uspješna ako država ne preuzme najveći teret. Vidimo kako su ukupni godišnji iznosi potpore za kupnju električnih vozila dostatni za jedva tisuću automobila, što je upravo zanemarivo prema sveukupnih 1.400.000 registriranih vozila u Hrvatskoj.

            Do povećanja interesa kupaca za e-automobilima može doći samo uz ispunjenje jednog od sljedeća dva uvjeta: prvo, ako se značajnije snize nabavne cijene novih automobila na struju, ili drugo, ako gorivo toliko poskupi da vožnja benzinskog automobila više neće biti financijski prihvatljiva.

            Prema našoj procjeni, to bi moglo uslijediti kod cijene benzina od 20 kuna ili više. I što bi se tada dogodilo? Većina naših građana jednostavno bi prestala koristiti automobil. Oni malobrojni imućniji bi možda i kupili automobil na struju, no izglednije je da bi i dalje vozili skupe benzinske modele sportskih performansi, ne mareći pritom ni za njihovu cijenu, ni za potrošnju, a ni za cijenu goriva. Uostalom – ima se, može se!

            Ali, bez brige: neće se dogoditi nijedan od navedenih scenarija. Prvo, električni automobili još dugo-dugo neće pojeftiniti. Posljednje vijesti govore kako su se cijene litija, kobalta i nikla – ključnih sirovina za proizvodnju akumulatora – nedavno višestruko povećale. S obzirom na to i na konstantan manjak čipova u autoindustriji, kao i zbog utjecaja globalne inflacije, cijene električnih vozila u budućnosti mogu samo rasti, a nikako padati.

            S druge strane, država neće dozvoliti značajniji rast cijene benzina jer bi to za sobom povuklo i rast svih ostalih maloprodajnih cijena. Zato benzin u dogledno vrijeme neće bitnije poskupjeti. Ako i bude skuplji kunu ili dvije, to neće dovesti do potpune preorijentacije tržišta na električne automobile. Uostalom, tko jamči da neće poskupjeti i ostali energenti, dakle struja? Ukratko, za sada sve ostaje po starom!